Strah od letenja može se pojaviti i prije nego što je putovanje uopće počelo. Možda kreće već pri kupnji karte, nastavlja se u zračnoj luci, a vrhunac doseže kada se zrakoplov odvoji od tla. Nekima je najteža turbulencija. Drugima smeta zatvoren prostor, osjećaj da ne mogu izaći ili zamišljanje nesreće. Prvi koristan korak jest razumjeti što se događa: tjeskoba stvara osjećaj opasnosti i kada se situacija zapravo odvija sigurno.
Zašto letenje može biti toliko zastrašujuće
Pri letenju gubimo mnoge stvari koje nam inače daju osjećaj kontrole. Ne možete zaustaviti zrakoplov, provjeriti što je ispred vas ni odlučiti kada ćete izaći. Kabina je zatvoren prostor, zvukovi su neuobičajeni, a uobičajeni pokreti mogu djelovati dramatično kada sjedite nekoliko tisuća metara iznad tla.
Strah može biti povezan i sa samim napadom panike. Ubrzano lupanje srca, stezanje u prsima, vrtoglavica ili mučnina mogu se protumačiti kao dokaz da nešto nije u redu. Tako nastaje začarani krug: tjelesni osjećaj izaziva zabrinutost, zabrinutost pojačava taj osjećaj, a tijelo postaje još opreznije.
Najprije odredite čega se točno bojite
Rečenica „Bojim se letenja” često je preširoka da bi bila korisna. Pokušajte odrediti koji vam trenutak izaziva najveću nelagodu. Je li to polijetanje, turbulencija, nemogućnost izlaska, strah od gubitka kontrole, mogućnost napada panike ili zabrinutost zbog samog zrakoplova?
Kada je okidač jasniji, lakše je pronaći odgovarajući način suočavanja. Nekome tko se boji turbulencije može pomoći da nauči kako različite vrste turbulencije djeluju na zrakoplov i kako ih putnici obično doživljavaju. Osoba koja se boji panike možda će trebati vježbati kako ostati uz neugodne tjelesne osjećaje, umjesto da ih odmah pokušava potisnuti ili izbjeći.
Pripremite se, ali nemojte hraniti tjeskobu
- Dođite dovoljno rano kako zračna luka ne bi postala dodatni izvor stresa.
- Pojednostavnite praktične detalje: prijavu na let, izlaz za ukrcaj, vrijeme ukrcaja i put do zračne luke.
- Odaberite sjedalo na kojem ćete se osjećati koliko-toliko ugodno. Sjedalo uz prolaz može pomoći ako vam smeta osjećaj skučenosti, dok se nekim putnicima sjedalo iznad krila čini mirnijim.
- Recite članu kabinskog osoblja da ste nervozni. Ne morate to objaviti svima; dovoljna je kratka napomena pri ukrcaju.
- Ponesite jednu poznatu aktivnost za let: popis pjesama, audioknjigu, jednostavan film ili nešto lagano za čitanje.
Disanjem smanjite osjećaj uzbune
Kada tjeskoba poraste, ljudi često počnu disati brzo i plitko. To može pojačati vrtoglavicu ili stezanje u prsima. Umjesto toga pokušajte pronaći miran ritam: udah napravite ugodno i bez naprezanja, a izdah neka bude malo dulji. Nemojte forsirati dubok udah ni pokušavati potpuno isprazniti pluća. Cilj je tijelu ponuditi mirniji obrazac disanja koji može pratiti.
Može pomoći i da oba stopala stavite na pod te primijetite pet stvari koje vidite, četiri koje osjećate dodirom i tri zvuka koja čujete. Tako se pažnja vraća u sadašnji trenutak, umjesto u zamišljenu budućnost.
Ne pokušavajte pobiti svaku tjeskobnu misao
Pokušaj da dokažete kako se baš ništa loše ne može dogoditi često samo održava strah. Tjeskoba će jednostavno postaviti novo pitanje. Korisnije je reći: „Imam misao da će nešto poći po zlu. Ne moram se time baviti upravo sada.”
To ne znači pretvarati se da rizik ne postoji. Riječ je o tome da misao odvojite od činjenice. Strah može zvučati uvjerljivo, a da pritom nije točan.
Sigurnost gradite postupno
Izbjegavanje obično učini sljedeći let još većim problemom. Ako imate vremena prije putovanja, napravite plan u nekoliko koraka. Možete početi čitanjem o tome kako izgleda proces leta, gledanjem smirenog objašnjenja polijetanja, posjetom zračnoj luci bez putovanja ili kratkom simulacijom leta. Sljedeći korak trebao bi biti izazovan, ali izvediv — ne toliko težak da vas preplavi.
Ovakvo postupno izlaganje najkorisnije je kada se ponavlja i odvija u ujednačenom ritmu. Ne pokušavate ukloniti svaki osjećaj tjeskobe. Pokazujete sebi da možete ostati prisutni dok taj osjećaj ne prođe.
Na dan leta
- Ograničite kofein ako zbog njega postajete nemirni ili tjelesno napeti.
- Pojedite nešto lagano i poznato umjesto da putujete praznog želuca.
- Nemojte se oslanjati na alkohol ili lijek koji nije propisan vama kako biste ublažili strah.
- Tijekom polijetanja opisujte što se događa neutralnim riječima: „Motori su sada glasniji. Zrakoplov se uspinje. Tijelo mi je napeto.”
- Dopustite strahu da bude prisutan, ali nemojte mu dopustiti da bude jedino na što obraćate pažnju.
Kada je dobro potražiti stručnu pomoć
Ako zbog straha od letenja otkazujete putovanja, doživljavate snažne napadaje panike ili on utječe na vaš život i izvan putovanja, razgovor s licenciranim stručnjakom za mentalno zdravlje razuman je sljedeći korak. Kognitivno-bihevioralna terapija i postupno izlaganje često se koriste kod specifičnih strahova, uključujući strah od letenja. Terapeut može pomoći i u procjeni je li glavni problem fobija, simptomi panike, klaustrofobija ili širi problem s tjeskobom.
