Dubrovnik, smješten podno brda Srđ, najjužniji je hrvatski grad te administrativno, kulturno, obrazovno i gospodarsko središte Dubrovačko-neretvanske županije. Njegova svjetska popularnost ipak se najvećim dijelom temelji na statusu turističke Meke i tituli najpoznatije hrvatske destinacije.
Unatoč prekrasnim plažama i više od 250 sunčanih dana godišnje, većina posjetitelja radije istražuje povijesnu staru gradsku jezgru nego obalu. Dubrovnik se od 1979. godine nalazi na prestižnom UNESCO-ovu Popisu svjetske baštine, što potvrđuje trajnu vrijednost njegova kulturnog i arhitektonskog nasljeđa.
Grad nudi mnogo više od razgledničkog izgleda. Kulturna događanja tijekom cijele godine pomogla su Dubrovniku zadržati vjerne posjetitelje. Dubrovačke ljetne igre, osnovane 1949., spoj su glazbenih, kazališnih i plesnih izvedbi — mnoge se održavaju na otvorenom, pod vedrim nebom. Na njihovu su repertoaru djela Marina Držića, Iva Vojnovića, Williama Shakespearea, Carla Goldonija i antičkih grčkih tragičara.
Godine 2000. pokrenut je festival komorne glazbe „Julian Rachlin and Friends”, koji u Dubrovnik dovodi vrhunske glazbenike da nastupaju uz proslavljenog violinista i violista. Kulturnu je scenu 2005. dodatno obogatio Libertas Film Festival.
Zidine, vrata i arhitektonska čuda
Prepoznatljivi simbol Dubrovnika njegove su veličanstvene gradske zidine, zaštićene s četiri impozantne kule: Minčetom, Bokarom, Revelinom i kulom sv. Ivana. Svaka je okrenuta prema drugoj strani svijeta i pruža panoramski pogled na more i krovove grada.
Neposredno izvan tvrđave nalazi se Lovrijenac, koji se često naziva dubrovničkim Gibraltarom. U grad se može ući kroz četvera vrata: od Ploča, od Pila, Ribarnicu i Ponte. Nakon ulaska posjetitelji kao da se vraćaju u drugo doba, okruženi crkvama, samostanima, palačama, ljetnikovcima i muzejima.
Među najvažnijim znamenitostima ističu se Knežev dvor, mala i velika Onofrijeva česma (drevni izvori dubrovačke vode), Orlandov stup i gradski zvonik, a svi se nalaze uz glavnu gradsku ulicu, Stradun.
Mistično podrijetlo i spajanje dvaju svjetova
Podrijetlo grada djelomično je obavijeno velom tajne. Iako neki dokazi upućuju na njegovo postojanje još u doba antičke Grčke, prihvaćenija teorija povezuje ga s rimskim gradom Epidaurumom (današnjim Cavtatom), koji su razorili Avari i Slaveni. Preživjeli stanovnici naselili su se na stjenovitom otoku zvanom Laus i osnovali grad Ragusу. U međuvremenu su Slaveni u blizini osnovali naselje Dubravu, nazvano po okolnim hrastovim šumama.
Ta su se dva naselja spojila u 11. stoljeću, kada je zatrpan kanal koji ih je razdvajao. Upravo je na tom mjestu nastao današnji slavni Stradun. Do 12. stoljeća Dubrovnik je procvao, a štitile su ga obrambene zidine duge dva kilometra. Čak i pod vlašću Bizantskog Carstva grad je uživao visok stupanj autonomije. Ipak, društveno je ostao podijeljen između bogatih patricija i siromašnih plebejaca — podjela koja je potrajala stoljećima.
Jeste li znali? Dubrovnik je poslužio kao Kraljev Grudobran u seriji Igra prijestolja — možete prošetati istim ulicama na kojima su snimljene kultne scene!
Pod mletačkom vlašću i uspon neovisnosti
Mletačka Republika osvojila je Dubrovnik 1205. godine, koristeći križarske ratove kao izgovor. Time je okončana pomorska dominacija grada, pa je Dubrovnik ojačao trgovinu sa zaleđem, osobito s Bosnom. U dokumentu bana Kulina prvi se put spominje ime Dubrovnik, a gradu su dodijeljene trgovačke povlastice.
U dubrovačkoj se predaji spominje i kralj Rikard Lavljeg Srca; 1192. godine sklonio se u gradu tijekom oluje na povratku iz križarskih ratova.
Dubrovnik je neovisnost ponovno stekao tek 1358. godine, kada su se Mlečani Zadarskim mirom odrekli vlasti nad istočnim Jadranom u korist Hrvatsko-Ugarske Monarhije. U praksi je Dubrovnik ostao neovisan — pravi majstor diplomacije.
Dubrovnik: grad ispred svojeg vremena
Dubrovačka Republika bila je svjetionik napretka. Uk<|endoftext|>inula je ropstvo i zabranila trgovinu robljem 27. siječnja 1416., čime je postala prva europska država koja je to učinila. Dubrovnik je također bio prvi koji je priznao neovisnost Sjedinjenih Američkih Država.
U 14. stoljeću grad je imao oko 40.000 stanovnika, što je tada bilo usporedivo s Londonom. Imao je jedan od prvih kanalizacijskih sustava, koji je i danas u funkciji. Godine 1317. u franjevačkom je samostanu otvorena treća najstarija ljekarna u Europi — i još uvijek postoji.
Sporazumi s Turcima i pomorska slava
Nakon pada Hrvatsko-Ugarske Monarhije pod vlast Osmanlija 1526. godine, Dubrovnik je očuvao autonomiju tako što je plaćao danak Turcima u zamjenu za zaštitu.
Republika je imala treću najveću ratnu mornaricu na svijetu. Njezin Zakon o pomorskom osiguranju iz 1568. godine najstariji je zakon te vrste. Dubrovački su brodovi dopirali do Engleske, a možda čak i do obala Sjeverne Amerike. Grad je osnovao hrvatsku koloniju u Indiji, u selu Gandalium, gdje i danas stoji crkva sv. Vlaha.
Dubrovnik je kovao vlastitu valutu — srebrne novčiće zvane artiluci — i procvjetao kao središte književnosti, znanosti i filozofije. Godine 1377. otvorio je jednu od prvih karantena na svijetu, a njegovo je sirotište sv. Klare bilo među najranijima u Europi.
Katastrofa, propadanje i Napoleonov kraj Republike
Razorni potres 1667. godine, nakon kojeg je uslijedio požar, prouzročio je golema razaranja i označio početak propadanja grada. Uspon atlantskih trgovačkih ruta također je umanjio njegov pomorski značaj.
Napoleonova vojska okupirala je Dubrovnik 1806. godine. Maršal Marmont ušao je u grad 31. siječnja 1808. i formalno okončao Republiku. Unatoč nastojanjima, Dubrovnik nikada nije ponovno stekao neovisnost. Uključen je u Dalmaciju, a kasnije je do 1918. bio dio Habsburške i Austro-Ugarske Monarhije.
Promjene u 20. stoljeću
Dubrovačko je plemstvo opstalo sve do razdoblja nakon Prvog svjetskog rata. Godine 1918. grad se pridružio Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca, koje je kasnije preimenovano u Kraljevinu Jugoslaviju.
Tijekom Drugog svjetskog rata većina se građana protivila fašističkoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i pridružila antifašističkom pokretu. Nakon rata Dubrovnik je postao dio komunističke Jugoslavije.
Hrvatska je 1990. održala prve slobodne izbore. Dubrovnik je podržao hrvatsku neovisnost, potvrđenu referendumom 1991. godine.
Rat, razaranje i obnova
Tijekom Domovinskog rata, 1. kolovoza 1991., Jugoslavenska armija napala je Dubrovnik. Grad je mjesecima trpio žestoka granatiranja, a povijesne znamenitosti i civilna područja pretrpjeli su velika oštećenja. Unatoč razaranju, građani su obnovili svoj grad.
Uz pomoć UNESCO-a, Dubrovnik je u potpunosti obnovljen i danas predstavlja simbol otpornosti, UNESCO-ovo blago i kulturni dragulj Europe.
Savjeti za posjet Dubrovniku
1. Posjetite ga u predsezoni ili posezoni (svibanj ili rujan)
Izbjegnite najveće ljetne gužve, a pritom uživajte u lijepom vremenu i otvorenim atrakcijama.
2. Prošećite gradskim zidinama rano ujutro
Tada je svježije, manje je posjetitelja, a svjetlo je idealno za fotografiranje.
3. Istražite i izvan stare gradske jezgre
Posjetite otok Lokrum, popnite se na brdo Srđ žičarom i otiđite do Cavtata ako želite mirnije, lokalno iskustvo.
4. Izbjegavajte restorane na Stradunu
Za bolji omjer cijene i kvalitete te autentičniju hranu zavirite u sporedne ulice.
5. Kupite Dubrovnik Card
Uključuje ulaz u glavne atrakcije (zidine, muzeje i galerije) te lokalni prijevoz — isplati se ako planirate temeljito istražiti grad.
6. Ponesite vodu i kremu za sunčanje
Kamenite ulice reflektiraju toplinu, a hlada nema mnogo — osobito tijekom razgledavanja u podne.
7. Krenite u obilazak lokacija Igre prijestolja (ako ste obožavatelj)
Mnoge su scene snimljene u Dubrovniku — tvrđava Lovrijenac, gradske zidine i Knežev dvor nezaobilazni su za ljubitelje serije.
8. Poštujte lokalno stanovništvo
Dubrovnik je grad u kojem se živi. Budite obzirni prema buci, osobito u stambenim dijelovima stare gradske jezgre.
Trebate smještaj? Kliknite ovdje.
